Teror Nad Stanovnistvom Od Marta Do Kraja 1943 Godine

XII

TEROR NAD STANOVNIŠTVOM OD MARTA DO KRAJA

1943. GODINE

U periodu od marta do kraja 1943. godine NOP u jugoistočnoj Srbiji je, uspešno prebrodivši teškoće iz prethodnog perioda, široko zahvatio narodne kase. Aktivnost partijskopolitičkih radnika na terenu i uspešna borbena dejstva partizanskih odreda davali su dobre rezultate, a i situacija na frontovima bila je povoljna posle poraza Nemaca kod Staljingrada i njihovog povlačenja na ostalim frontovima.

Pošto su zbog svega toga izvršene značajne promene u rasporsdu okupatorskih i kvislinških snaga, važno je bilo reorganizovati i kroz zajednički komandni štab objediniti borbena dejstva partizanskih odreda, što je učinjeno na partijskom savetovanju od 6. do 8. februara 1943. godine u Kaluđercu formiranjem Prvog južnomoravskog NOP odreda sa tri bataljona, a nešto kasnije i drugog. Posle formiranja Prve južnomoravske brigade u Obraždi, 11. oktobra 1943. godine, počelo je formiranje mnogih brigada NOV u jugoistočnoj Srbiji, uz dalje postojanje nekih samostalnih partizanskih odreda. Za razvoj NOPa u niškom okrugu su od juna od velikog značaja bila dejstva jedne čete Prvog JMNOP odreda i boraca Ozrenskog odreda, a kasnije i dejstva Ozrenske čete i krajem te godine Ozrenskog bataljona.

Uporedo sa reorganizacijom postojećih i formiranjem novih vojnih jedinica reorganizovan je i partijskopolitički rad. Septembra na ovo područje dolazi i sekretar PK KPJ za Srbiju Blagoje Nešković, održavaju se partijska savetovanja, formiraju se nove partijske i skojevske organizacije, sreski komiteti KPJ, odbori NO fonda, narodnooslobodilački odbori, omladinski aktivi, aktivi AFŽ, jednom reči stvara se gusta mreža uporippa NOPa na čitavoj ovoj teritoriji.

Zbog takvog razvoja NOPa u tom periodu su pojačani teror okupatora i hapšenja. Hitler je još krajem 1942. godine izdao novu zapovest o komandovanju i odbrani jugoistočnog prostora i ponovio da se umiri pozadina i uguši ustanak. Avgusta 1943. godine izvršena je reorganizacija nemačke komande na Balkanu, a general Bader je te godine dopunio zapovest o merama za gušenje ustanka. Akcija za akcijom čišćenja terena su se ređale. Posle akcije „Švarc", komandujući general je naredio 21. maja iste godine akciju „Oluja" kojom je trebalo da se za najkraće vreme pohapse sva „sumnjiva" lica i predaju feldkomandanturama i krajskomandanturama.

Nemci su smatrali da će na taj način umanjiti organizovanost NOPa u slučaju iskrcavanja angloamerikanaca na Balkan, što su priželjkivaliskoro svi kvislinzi radi spasavanja svojih glava. „Ko.muniste na Jastrepcu treba uništiti po svaku cenu, jer se događaji približavaju, pa moramo imati čistu situaciju", javljao je „Orel", jedan od Dražinih komandanata.740 Zbog političkih špekulacija nekih četničkih vojvoda i pripadnika organizacije DM i sumnji u njihovu lojalnost, iako su bili osvedočeni protivnici NOPa, Nemci i Bugari su i njih, tokom 1943. godine, dovodili u logor i internirali.741

Početkom marta 1943. godine pao je u ruke neprijatelju skoro čitav aktiv NOPa železničara u Grdelici koji je za pokret značio mnogo. Bugari su ih uhapsili i sproveli u logor, a Nemci streljali na Bubnju.742 Kraje.m marta doterana je u logor grupa građana raznih zanimanja iz Lsskovca, Grdelice, Blasotinca i Orašja. Avgusta i septembra iste godine u tim mestima su takođe pohapšeni saradnici NOPa i članovi porodica partizana, koji su sprovedeni u zatvore u Nišu i na Banjicu.7«3

Masovno hapšenje i dovođenje u logor nastalo je posle rušenja rudnika Lece noću 12/13. marta i poraza 13. marta kod Gajtana jednog bugarskog bataljona od oko 200 vojnika, takozvane „Lovne rote", koju je napao Prvi JMNOP odred iz zasede, nanevši joj gubitke od oko 50 mrtvih i ranjenih, među kojima i pet oficira.744 U nemoći da se obračunaju sa partizanima, bugarske jedinice su sa svih strana okružile prostor oko Radana i Pasjače i obračunale se sa nenaoružanim stanovništvom u selima toga kraja.

Optužnica protiv Asena Nikolova, komandanta I burgarskog okupacionog korpusa, stavila mu je na teret ubijanje 100 ljudi, hapšenja i odvođenje na prinudni rad u Nemačku 645 ljudi, i to samo sa teritorije jablaničkog i prokupačkog sreza.745 U jednom izveštaju Gebitskomandanture u Nišu kaže se da su akcije bugarske vojske pretvorile u „grozne pljačke", a u drugom nemačkom izveštaju navodi se ogroman strah naroda od Bugara, tako da stanovništvo beži u šumu pri njihovoj pojavi. Stanovništvo u G. i D. Gajtanu sastojalo se posle ovih „čišćenja" od „3 muškarca od preko 70 godina i od žena i dece". Neposredni rukovodilac ove terorističke vojne akcije protiv nenaoružanog naroda bio je pukovnih Handžijev, zamenik komandanta 7. rilske divizije748, a paljenja Gajtana major Zekov747.

Plač ucveljenih porodica razlegao se tih dana Jablanicom i Pus tom Rekom. Iz mnogih porodica stradalo je po logorima i po dva i tri člana. U blokiranom Obraždu Bugari su sa zbora izdvojili 30 mladića, od kojih se 10 nije vratilo iz Mauthauzena. Bugari blokiraju G. Brestovac, hapse 29 ljudi, od kojih je 20 umoreno u istom logoru, kao i osmorica od devetorice iz Magaša, Dobre Vode i Statovca. Pohapšene iz tih i drugih sela sprovodili su u Leskovac, pa u Niš, odakle su internirani u Nemačku, najviše u Mauthauzen. Logor i zatvor u kasarni biv. 16. puka u Nišu bili su tih dana puni, a porodice zatvorenika su ih opsedale. Odbor Društva Crvenog krsta u Nišu se trudio da, u granicama mogućnosti, pomogne zatvorenicima kad su ih odvodili u internaciju, o čemu ima mnogo dokumenata.

746. AVII, fond ratni zločini, F 3, dok. 2 (1-5).

Malo njih se vratilo iz internacije, iz Obražda šest od 16, iz Majkovca tri od 14, iz Ivanja 10 od 67, iz Slišana 18 od 58, iz Orana 19 od 47, iz Radinovca četiri od 16, iz Bačevine jedan od 22, iz Bregovine, Jovinih Livada, Mrljaka i Bogujevca po jedan, od kojih su se vratila dva748 Od 120 uhapšenih u jablaničkim selima iz zatvora u Leskovcu, preko logora u Nišu, oterano je u Mauthauzen 65 lica. Tamo je stradalo iz Bučumeta 13 od 22, iz Lalinovca 20 od 37, iz Rujkovca tri od četiri, dok su dva iz Crnog Brha preživeli.749 Nisu mimoiđena ni sela Slavnik, Vujanovo Borince, Gazdare i Rujkovac.

Aprila Aleksandar Stikić i Mihailo Zotović sa svojim jedinicama SDS hapse i odvode u logor ljude iz Nakrivanja, maja iz Drvodelje,750 a juna iz Gornjeg Konjuvca.751 Iz rudnika Lece je uhapšeno nekoliko rudarskih radnika, među kojima Branko Milenković, šofer, koji je bio učesnik bekstva iz logora 2. decembra 1942. godine, zatim Žorž Kosta, direktor rudnika koji je ubrzo pušten iz logora.752 Iz Bunuše je u logor dovedeno sedam lica. od kojih su neki pušteni, a drugi internirani na prinudni rad. Posebno veliki teror sprovela je bugarska vojska u istočnom delu leskovačkog okruga, gde je iz Donjeg Gara, G. Oraha, Bistrice, Broda i drugih sela oterano na prinudni rad u Bugarsku oko 600 lica.

Sve grupe pohapšenih iz leskovačkog i topličkog kraja nisu dugo zadržavane u logoru, već su i bez saslušanja internirane posle nekoliko dana ili samo dan-dva.

U prvoj polovini 1943. godine u Leskovac je došla nemačka šucpolicija, a krajem juna i ispostava Gestapoa radi intenzivnijeg rada na „umirivanju" tog kraja. Od tada su pohapšeni iz leskovačkog okruga ređe dovođeni u logor, već su iz Leskovca slati direktno u Nemačku na prinudni rad, ili na Banjicu, ukoliko nisu odmah likvidirani na terenu.

U periodu od marta do avgusta 1943. godine sa područja Toplice i Dobriča i iz drugih podjastrebačkih sela doterano je u logor mnogo saradnika NOPa, čiju je aktivnost neprijatelj otkrio. Terorom bugarskih jedinica, posle poraza njihove „lovne rote" na Gajtanu, zahvaćen je i deo sela Pasjače i Radana. U broj od 645 odvedenih u logor u Nišu, a zatim u zloglasni logor Mauthauzen, uračunati su i rodoljubi iz tih sela.

Prvo na udaru bilo je 15. marta selo Bublica, koje je tog dana osvanulo pod blokadom bugarske vojske. Plač majki i nejake preplašene dece razlegao se selom. Pojedinačno i grupno su hapsili ljude i zatvarali u školsku zgradu. Iz skupljene mase izdvojili su na jednu stranu žene, decu i starce, a na drugu 60 zdravih kršnih muškaraca, mladića, koje su poveli u Žitni Potok, dok su ostalim naredili da se trkom raziđu svojim kućama. Mnogi su uspeli da se posle batinjanja podmićivanjem izvuku, a 12 je vezano žicom, dovedeno u Leskovac u zatvor i predato Nemcima. Druga grupa od 18 rodoljuba je sprovedena u Prokuplje u bugarski zatvor, a svi su se ubrzo našli u Logoru na Crvenom krstu u Nišu, odakle su transporto vani dalje u Beograd, Banjicu i Mauthauzen. Iz prve grupe samo su se dvojica vratila živa, a iz druge devet. Iz Žitnog Potoka je samo jedan od sedmorice ostao živ, a iz Pasjače od trojice jedan.753

Bugarska jedinica, koja je tih dana došla iz Kuršumlije, pod komandom pukoEnika Popova, dva puta je blokirala selo Dragi Deo. Prvi put su ubili osam ljudi, posle dva dana su odveli u Prokuplje 15 ljudi, koje su sproveli u logor u Nišu, a odatle zajedno sa ostalim na Banjicu i u Mauthauzen, odakle su se samo trojica vratila.754

U Bogujevcu i Donjem Statovcu dolazak Bugara obeležen je paljenjem kuća i ubijanjem. Ubili su četrnaestogodišnjeg Bogosava Mladenovića iz D. Statovca. Kada je majka sa drugim sinom potrčala prema sinu u ropcu i njih su ubili, a 24 uhapšena muškarca su predali logoru u Nišu, iz koga su internirani u Mauthauzen, odakle se živih vratilo samo sedam.755 Bugari i nedićevci su 10. maja ponovili akciju čišćenja terena i hapšenja oko Pasjače i Radana. U logor je doteran i Joko Martinović, otac Mitra Mar

754. Isto.
755. ISTO.

tinovića, učenika gimnazije iz Novog Momčilova, poznatog u partizanima pod imenom Sever.

Seriju hapšenja i odvođenja ljudi u gestapovski zatvor sproveli su Bugari u nizu topličkih mesta. Tako su, krajem februara, sa Nemcima uhapsili grupu građana iz Prokuplja i Blaca, koje su dražinovci upleli u ilegalnu trgovinu engleskim zlatnim funtama. dobijenim od izbeglica jugoslovenske vlade iz Londona. Ukupno je 20 ljudi dovedeno u Logor na Crvenom krstu i većina streljana na Bubnju.756 U Mađaru js uhapšeno i dovedeno u logor nekoliko saradnika NOPa. Bugarska vojska 5. marta blokira Prokuplje i hapsi veliki broj omladinaca, skojevaca i skojevskih rukovodilaca, koje sprovodi u logor, iz koga su preko Banjice, internirani u Mauthauzen, među kojima i Dragoljub Popović, učenik V razreda gimnazije sa četiri druga. Od 11 iz ovog grada vratila su se živa sedmorica.

Bugarska okupaciona vojska je, iako su partizani pustili dva zarobljena nemačka vojnika, uhapsila 9. marta šest ljudi iz Gornje Draguše i 15 iz Male Draguše, a 19. marta blokirala nekoliko blačkih sela, uhapsila i predala Nemcima u Nišu 14 ljudi iz Međuhane, 18 iz Pridvorice, jednog iz Brežana, četiri iz Alabana i jedan iz Blaca, ukupno 38, od kojih je u Mauthauzenu ubijeno 28. General Asen Nikolov, komandant Prvog bugarskog okupacionog korpusa, setio se na salušanju posle rata „da je u martu iz Blaca internirano više lica od strane komandanta Vasila Vlahova", odnosno predato Nemcima u Nišu.

Na povratku sa partijskog savetovanja na Malom Jastrepcu 7. jula 1943. godine, pali su u ruke nedićevaca i predati logoru Milan Miletić, član KPJ, i Strahinja Radosavljević, učenik srednje poljoprivrsdne škole iz Pretežana, član Sreskog komiteta SKOJa jastrebačkog sreza, koji je stre ljan na Bubnju.757

U Prokuplju su septembra 1943. godine agenti Specijalne policije pretresli grupu učenika na železničkoj stanici i kod jednog našli spisak skojevapa gimnazije, po kome su uhapsili 30 omladinaca, odveli ih u zatvor Specijalne policije u Nišu, a zatim uputili na „prevaspitanje" u Smederevsku Palanku.758 Iz Bresničića su Bugari 13 septembra odveli šesnaest ljudi.

Sredinom 1943. godnne ponovo su zahvaćena masovnim hapšenjem od tsrane bugarske vojske sela u Dobriču, Baličevac i Lepaja. U noći 5/6. maja 1943. godine blokirana su ssla Aleksandrovo, Brest, Balajnac i Kostadinovac i u logor odvedeno desetak saradnika NOPa.759 Komandanti SDS jedinica Aleksandar Stikić i Mihailo Zotović, hapse u Pejkovcu rodite lje iartizana i neke predaju Nemcima u Nišu. Veliki gubitak za NOP bilo je zarobljavanje 20. maja u Samarinovcu partijskopolitičkog radnika Božidara Damnjanovića Pukovnika, sekretara Sreskog komiteta KPJ za Dobrič, koji je iz Niša sproveden u Beograd i tamo streljan. U julu su u Pejkovcu ionovo hapšene porodice partizana, koje su u logoru izdržale šest meseci.760 S jeseni ove godine Bugari su u Zlokućanu uhapsili sedam ljudi od kojih su trojicu predali Nemcima, a decembra u Lepaji izbeglicu Jeftu Krstića, oca člana OK SKOJa Niša Ilije Krstića Žutog. Hapšenja nisu mimoišla ni druga sela. Hronika Žitorađe je zabeležila da je

756. Slobodan Nestorović, Smrt zbog zlata, Topličke novine, 13. I 1968.
757. Krstivojs Milosavl>ević, Na partizanskom frontu; NmN, izj. Arsenija M. Mladenovića. Miloša 3. Lapčevića, Pavlovića Agatonovića, nkl.
758. AJ, DK, 110. 270/320-dos. 1386; Slobodan Nestorović, Pod Hisarom, s. 281; Venceslav Glišić. n. d., s. 209.
759. NmN, izj. Vladimira N. Puzića i Aleksandra Ž. Čobanovića. nkl.
760. Dragoljub Mirčetić, Buna u Dobriču, s. 251, 256; 36. NOR, 1/5-57.

jedna četa SDS, u znak odmazde za ubijenog nemačkog vojnika u Voljčincu, odvela u logor grupu meštana iz tog sela.

Na dostavu svojih pomagača, Gestapo i bugarska vojska hapse 63 saradnika NOPa u kosaničkom srezu. Jedne su sproveli u Kazneni zavod u Nišu. a druge u logor na Crvenom krstu, iz koga su neki streljani na Bubn>U. drugi sprovedeni na Banjicu, a 11 internirano u Mauthauzen i Dahau, među kojima i Miloš M. Nedeljković Miša, predratni avijatičarski podnarednik. sin siromašnih roditelja, nastanjenih u Kuršumliji, član KPJ od 1941. godine i član PP KPJ za kosanički srez, i Zvezdan S. Stanković, član SKOJa od 1941. godine. Darinka Spasić, krojačka radnica i član SKOJa iz Kuršumlije streljana je u krugu logora.761 Uprava policije u G.eogradu dostavila je avgusta 1943. godine načelniku sreza kosaničkog detaljne podatke o licima „naklonjenim komunizmu", sa ciljem da se pohapse. Pošto su pohapšeni, sreski načelnik i ljotićevac Tihomir Marković, apotekar, su likovali, jer je NOP u Kuršumliji i čitavoj Kosanici bio paralisan. a zadominirala organizacija DM.

S druge strane Jastrepca, u srezu moravskom, i pored velikog terora, NOP se stabilizovao. Malojastrebačka četa, Sreski komitet KPJ, partijske organizacije u Loznacu i Trnjanu, nekoliko skojevskih aktiva i veći broj drugih organizacija NOPa, razEili su veliku aktivnost. Zbog toga je neprijatelj hapsio i odvodio stanovništvo u logor i druge zatvore. Tako )e marta u zatvor Specijalne policije n Kazneni zavod odvedeno iz Ljuptena preko 30 ljudi. Početkom aprita ponovo je uhapšeno i predato nemačkom logoru četiri člana porodice braće Stefanović, terenskih pargijskih radnika iz Loznaca,762 a nešto kasnije još nekoliko ljudi iz ovog sela, Kamenice i Dašnice.

Velikg hapšenja i odvođenja rodoljuba u kvislinške zatvore zahvatila su u martu i sela na pruzi, naročito Moravac, Žitkovac, Prćilovicu i Trnjane zbog zaplene letaka kod jednog neoirsznog omladinca. U hvalisavom izveštaju sreskog načelnika rečeno je da je 15. marta „izvršena provala mesnog komiteta u Žitkovcu", koji u stvari nije postojao, i da je uhapšeno 14 lica, pretežno učenika gimnazije koji su predati Specijalnoj policiji, od kojih su dva oterana u logor.763 U maju i junu Bugari su hapsili u Žitkovcu i Tešici, a u julu zajedno sa Nemcima u Gredetinu, G. Peščanici, Kormanu, Radevcu i Trnjanu. Većinu pohapšenih predali su logoru, odakle su internirani u Nemačku, a neki streljani na Bubnju.764 U Moravcu je sredinom jula uhapšena veća grupa omladinaca, saradnika NOPa, od kojih je šest predato logoru. Tada su uhapšena i četiri saradnika NOPa iz D. Ljubeša. U izveštaju sreskog načelnika kaže se da su nemačke i bugarske vlasti uhapsile u srezu moravskom od 15. do 19. jula 1943. godine preko 40 ljudi, po nemačkom izveštaju 69, koji su prošli kroz logor.765

Posle likvidacije u Tešici zloglasnog agenta Specijalne policije Mirka Popovića, odvedena je u zatvor Specijalne policije grupa saradnika NOPa iz ovog sela, koji su stavljani na najveće muke. Posle uspešne diverzije na železnici kod Tešice 29/30. septembra 1943. godine izvršeno je u ovom selu veliko hapšenje građana i stražara na pruzi, od kojih su četvorica streljana na Bubnju.
Septembra su dovedena u logor četiri člana partizanskih porodica iz Moravca, među kojima je bila i Milka, majka prvoborca Borisava Trifunovića, a u decembru grupe saradnika NOPa iz Trnjana, čija su imena naćena na ceduljici kod ubijenog partizana.
Iz bugarskog zatvora u Kruševcu, gde je posle provale 21. marta 1943. godine ležalo 134 zatvorenika, agent Angel Popov je 30 sproveo u Logor na Crvenom krstu.766 Sredinom godine doterane su u logor i grupe zatvorenika iz Potočca tamnavskog, zatim iz Ribara, Velikog Šiljegovca i Skorice.767

Na operativnom području Svrljiškog-Nišavskog i Ozrenskog NOP odreda situacija za NOP i odrede bila je veoma teška u prvoj polovini 1943. godine, ali se u drugoj polovini intezivnim radom partijskopolitičkih radnika i novoformiranog OK KPJ u maju i vojnim dejstvima odreda naglo popravljala. U Nišu je oživeo rad skojevskih organizacija u školama, fabrikama, bolnici i u selima, stvaraju se aktivi NOPa.

Uporedo sa tom aktivnošću okupator i domaći izdajnici sprovodili su teror i dovodili u logor masu građana, naročito sa područja bližih njihovim garnizonima i saobraćajnicama koje je na taj način trebalo obezbediti. Iz Niša i niškog sreza dovođene su povremeno grupe saradnika NOPa, ali do pred kraj 1943. godine nema masovnijih hapšenja kao u prethodnom periodu, jer su i saradnici NOPa bili oprezni, krili se ili odlazili u obrede. Početkom ove godine dovedena je u logor porodica Danice Nikolić Lale, brat Danilo i otac Dragutin, koji su tu ostali do Laline pogibije. Aprila je dovedena grupa saradnika NOPa iz Železničke radionice.768 U leto 1943. godine dovedeno je u logor pet francuskih i engleskih pilota i članova misija, zatim neki izbegli ruskp zarobljenici U logor je 20. jula dovedena i grupa železničara iz Niša i susednih stanica, od kojih su mnogi bili saradnici organizacije DM.

Septembra 1943. godine doveden je u logor sa 11 oficira potpukovnik Filip Dimitrijević, zloglasni komandant Oblasne komande SDS, pod čijom komandom su jedinice SDS počinile mnoga zverstva u tri ratna okruga. „Šta ćete Vi ovde?! Ovde dolaze samo oni koje šalju vaše službe da im se oduzme život. Vama nije mesto ovde, jer vi niste krivi prema Nemcima. Vi ste kao izdajica krivi pred narodom", dobacio mu je kad ga je video iz bašte, gde je radio, Marko Kilibarda, četnički vojvoda koji je sarađivao sa partizanima i koga je Filipović danima saslušavao, mučio i tukao.769

Krajem oktobra dovedene su u logor Leposava Pap i Olga Stanojević, studentkinja iz Kragujevca, koja se kao kompromitovana sklanjala u Nišu kod Leposave. Novembra je uhapšena zaslužna saradnica NOPa Stanka Ilić Glavički, kod koje se u ilegalnom skloništu u ulici Stanka Vlasotinčanina sklanjali partijski funkcioneri, Razumenka Petrović Zuma, Vasilije Buha, Radmila Obradović Gojka i drugi. U logor je dovedena i njena ćerka, koja je kasnije sprovedena na „prevaspitanje" u Smederevsku Palanku, a Stanka je puštena sredinom 1944. godine.770 Kao taoc je uhapšena majka partizanke Radmile Kovačević Zorica, radnica fabrike duvana. Soba broj 11 logora napunjena je tih dana sa preko 100 Roma, koji su radili na sređivanju dvorišta, ali je većina puštena posle 30 dana.

Većih ili manjih hapšenja bilo je u tom periodu i u nekim selima severozapadno od Niša. Iz Paljine je u logor dovedeno 11 ljudi i zadržano 40 dana.771 Novembra je policija u fabrici duvana uhapsila dve skojevke, ali je njihovo dobro držanje spasilo organizaciju SKOJa od daljih hapšenja. Decembra ove godine bugarska kaznena ekspedicija je blokirala sela Jelašnicu i Studenu, u kojima su se zadržavali dražinovci, i otuda dovela u logor oko 100 ljudi, među kojima i nekoliko tamo zatečenih Ostrovičana.772 Kapetan SDS Bogosav Stojanović Jegunac doveo je u logor 29. decembra iz Čapljinca 11 seljaka.773

Kao rezultat aktivnosti MK SKOJa i skojevskih organizacija u niškim školama krajem novembra su po direktivi OK KPJ, otišla u odred 23 skojevca, kojima je pretila opasnost od hapšenja, ali su ipak uhapšeni jedna grupa učenika i dva saradnika NOPa iz policije, Dušanka Radojčić i Milija Novaković koji je radio na izdavanju isprava za putovanje. U izveštaju policije se kaže. „15. o.m. (XII) nemačka tajna policija je uhapsila u Nišu 28 đaka trgovačke akademije, pretežno ženske dece. Deca pripadaju uglednim porodicama. Među njima je uhapšen i Jože Kastiger, profesor trgovačke akademije. Uhapšeni su pod sumnjom kao skojevci".774 Decembra je usledilo dovođenje u logor i članova porodica skojevaca koji su otišli u partizane, među kojima su bili i dr Uroš Jekić i dr Josif Valčić.

U svrljiškom i belopalanačkom srezu nema u tom periodu velikih hapšenja, ali je intsnzivnije radila organizajcija DM. Sreski načelnik je 18. marta tražio da mu opštine dostave spiskove komunista radi hapšenja, a bugarska kaznena ekspedicija je 20. avgusta povela sa sobom šest lica iz nekih sela, a iz Miranovca 10 i sve ih predala logoru, gde su ostali tri meseca. Septembra su predali Nemcima po pet ljudi iz Merdžalata svrljiškog i iz Gulijana,7'5 a sredinom decembra oko 40 ljudi iz svrljiškog sreza. od kojih je većina internirana.

Aleksinački i sokobanjski kraj bili su zahvaćeni masovnim hapšenjima u drugoj polovpni 1943. godine. Skojevski politički rad u Učiteljskoj školi i Gimnaziji snažno se osećao ne samo u Aleksincu nego i u okolini. dok su u više sela intenzivno radile mnoge organizacije NOPa

Osamnaestog avgusta uhapšeno je sedam skojevaca iz Učiteljske škole,776 z oktobra je odvedeno u logor još oko 20 učenika ove škole i gimnazijs. Izveštaji direktora tih škola od 19. oktobra govore i o raznim denukciranjima, prepadima dražinovskih crnih trojki i šišanju učenica.777 Sreski načelnik je u izveštaju od 19. oktobra registrovao hapšenje i odvođenje još 10 građana, među kojima su bili Sveta Dragićević, stari revolucionar i član KPJ, sa tri ćerke, zatim studenti medicine, braća Slobodan i Darko Radman.778 U Aleksincu je od jula do septembra 1943. godine uhapšeno i predato logoru oko 40 građana, a desetak je sprovedeno u Specijalnu policiju u Nišu. Bilo je hapšenja i u Vukašinovcu, Rutevcu, Jasenju, Deligradu i Katunu.779 Nemci su 21. jula 1943. godine odveli u logor oko 30 ljudi iz partizanskog sela Mozgova, od kojih su neki internirani, a neki streljani.780 Početkom oktobra oterano je u logor i 15 seljaka iz Draževca.781

U sokobanjskom kraju NOP se 1943. godine razvijao pod nepovoljnim okolnostima zbog prisustva većih dražinovskih jedinica koje su tesno sarađivale sa sokobanjskom reakcijom, trgovcima, kafecijama i nekim činovnicima. kao i sa SDS. Okružni načelnik iz Niša izvestio je 4. marta da su kod Prekonoge zarobljena dva partizana iz sela Varoši kod Ražnja, jedan iz Poružnice i tri jataka. Svi su predati logoru. Bugari su na osnovu iskaza jednog uhapšenog, koji je pod pritiskom batina otkrio neke partizaiske veze, 25. juna uhapsili i predali logoru šest saradnika NOPa iz Soko Banje i okoline,782 a avgusta su uhapsili i nekoliko najangažovanijih dražinovaca.

Najviše hapšenja u sokobanjskom kraju bilo je septembra. Zbog samovolje i borbe za prestiž četničkog komandanta DM Jovana Jovanovića Patka i prisilne mobilizacije u jedinice DM oko 500 ljudi iz sokobanjskog sela, a i zbog povremenih preiada partizana, došla je iz Niša bugarska kaznena ekspedicija pod komandom potpukovnika Nojeva i u tom kraju izvršila dotad najveći teror.

Spalili su mnoge kuće po selima, ubili desetak ljudi i oterali u logor veliki broj ljudi. Prva velika hapšenja izvršena su oko 10. septembra, najmasovnija 21., a hapsili su i do kraja meseca. U nekim selima su hapsili dva puta u razmaku od po nekoliko dana. Tako je 7. septembra bugarska vojska upala u Seselac, uhapsila i sprovela u logor nekoliko seljaka, delovođu i kmeta. Zatim su to učinili 18. septembra u Radenkovcu. Pravu hajku i lov na ljude u nekoliko sokobanjskih sela izvsli su 21. septembra, što se vidi i iz izveštaja sreskog načelnika od 29. sentembra 1943. godine, u kome se kaže da je „na dan 21. septembra o.g. bugarske kaznene ekspedicije blokirala sela: Trubarevac, Vrbovac, Rujevicu i Žučkovac i tom prilikom primenile sledeće represalije:

1. U Trubarevcu uhapsila predsednika opštine Vladimira Markovića, oba člana uprave, blagajnika i oko 200 muških lica od 18 do 50 godina starosti, popalila 8 kuća.

2. U selu Vrbovcu uhapsila je oko 200 ljudi muškaraca od 18 do 55 godina starosti, popalila 40 kuća.

3. U selu Rujevici uhapsila oko 90 muškaraca, upalila tri kuće.

4. U selu Žučkovcu uhapsila je 160 muških lica".783

U logor je 25. septembra oterano i 16 ljudi iz Čitluka.

U izveštaju od sledećeg dana kaže se da je uhapšeno 660 lica koja, po izveštaju oficira za vezu sa okupatorskim jedinacama, ni za deset dana nisu saslušana, te se intervenisalo za njihovo puštanje. O teroru bugarske kaznene ekspedicije govori se i u mnogim izveštajima okružnog načelnika u Nišu, opštinskih uprava i sreskog načelstva. Kroz Logor na Crvenom krstu i druge zatvore u Nišu prošlo je iz ovog sreza 1943. godine preko 700 ljudi. a samo kroz logor 600. Zadržavani su najčešće toliko vremena koliko je bilo potrebpo da se formira transport za prinudni rad u Nemačkoj.

Malo je tih prisilno mobilisanih ljudi otkupima i bogatim mitom pušteno iz bugarskog zatvora, Logora na Crvenom krstu ili iz logora na Banjici. Na prinudni rad u Nemačku internirano je 413, o čemu govori dokument Komisije za utvrđivanje ratnih zločina.734 Nekim intervencijama puštena je sa Banjice jedna grupa zatvorenika iz Vrbovca, Rujevice i Čitluka.785

Dovođenjem tako velikog broja pohapšenih u Logor na Crvenom krstu on je bio toliko pun da su se ljudi praktično gušili u sobama, pa su pohapšeni zatvoreni i u susednu bugarsku kasarnu. Nemci su ubrzano pripremali transport na prinudni rad, što je i bila svrha hapšenja.

Jedinice SDS iz Niša prodirale su u akcijama čišćenja terena i na teritoriju zaječarskog okruga, gde su pohapsile i sprovele u zatvor Specijalne nslicije u Nišu oko 200 rodoljuba. Iz tog zatvora je 21 lice i Novog Koritnika prebačeno u Kazneni zavod, gde su ostala dva do četiri meseca, a zatim i 27 iz Selačke, Vrbice i Borovca. Iste jedinice su 20. marta blokirale selo Jakovac i sprovele u zatvor 22 čoveka, koji su zadržani oko dva meseca. Tada su pohapsili i sve Rome iz Krivelja, Bučja i Svrljiške Tople. Veliki broj ljudi iz boljevačkog sreza je pohapšen i sproveden u Niš u logor i zatvore. Pet ljudi iz Dobrog Polja zadržano je u zatvoru 180-270 dana. Veći broj ljudi je doveden marta u Niš iz boljevačke Planice, a maja iz Lukova istog sreza, zatim iz Leskovca kod Zaječara itd. Specijalna policija je hapsila u Knjaževcu i Negotinu iz koga je krajem marta dovedeno u logor 20 skojevaca.788

U periodu od marta do decembra 1943. godine veoma malo je dovođeno u logor u borbama zarobljenih partizana sa operativnih područja njihovih odreda u jugoistočnoj Srbiji. Iz masovnih racija u tom periodu i sa tih područja je dovođeno u logor nenaoružano stanovništvo koje je na bilo koji način pomagalo NOP ili se samo sumnjalo da je po bilo kom osnovu protivnik nemačkog Rajha. Cilj je bio da se na tim područjima na ovaj način otklone žarišta opasnosti po okupatorske interese i dođe do potrebne mlade i zdrave radne snage za rad u Nemačkoj.

Iz knjige

Miroslav M. Milovanović, Logor na Crvenom krstu, NEMAČKI KONCENTRACIONI LOGOR NA CRVENOM KRSTU U NIŠU I STRELЈANJA NA BUBNЈU, Institut za savremenu istoriju – Beograd, Opštinski odbor SUBNOR – Niš,IRO „Narodna knjiga“ – Beograd.

Unless otherwise stated, the content of this page is licensed under Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 License